SEDMODNEVNA PROGNOZA



SIJEČANJ
U siječnju za sigurno zimovanje pčela, važi osnovno pravilo da im se osigura što veći mir i tišina na pčelinjaku. U siječnju nema nekih naročitih radova ako je pčelar u prethodnom periodu učinio sve radove. Ako padne snijeg može slobodno ostaviti leta na košnicama zatrpane, snijegom jer porozan i propušta potrebnu količinu zraka unutra a istovremeno štiti od prevelike hladnoće, ali kada nastupi otapanje snijega onda je neophodno da se snijeg očisti sa leta jer se u protivnom može desiti da se u toku noći može desiti da se leta zamrznu i da se zbog nedostatka zraka pčele uguše. PoslIje hladni u toku siječnja mogu nastupiti i topli dani tada će pčele masovno izići na pročistni let, tada im pčelar može pomoći potpunim otvaranjem leta i prosipanjem ispred košnica: slame, pljeve ili drugog sličnog materijala kako pčele ne bi padale na golu hladnu zemlju. U ovom mjesecu vladaju uglavnom niske temperature sa snijegom ili bez njega pa pčele uglavnom nemaju kontakt sa okolinom, zato se kaže da na pčelinjacima vlada mir.
Iscrpnije...
VELJAČA
Veljača je u pravilu nešto blaži i topliji mjesec od siječnja, dani su duži, temperaturne razlike mogu biti jako izražene, kako između pojedinih dana tako i između dana i noći. I u ovom mjesecu ima malo izletnih dana pa je pčelama potrebno kao i u siječnju osigurati apsolutni mir bez ikakvog uznemiravanja. Pčele instinktivno osjećaju približavanje proljeća i u košnicama život počinje iz osnova da se mijenja, temperatura u klubetu se povećava na 32 do 35°C a također se povećava temperatura oko klubeta, povećava se i vlaga usred veće potrošnje hrane zbog ishrane legla u košnici koja može da bude veoma štetna ako se pojavi u znatno većoj količini od normalne. Starije saće naročito ono bliže zidovima košnice po pljesnivi i postaje neupotrebljivo. Pljesni napadaju i peludni prah koji je od životne važnosti za društvo, vlaga u košnici prouzrokuje i niz drugih nevolja pa je opravdana tvrdnja da je vlaga veći neprijatelj od zimskih mrazeva, dobro napravljena ventilacija u košnicama oslobađa pčelara tih nevolja.
Iscrpnije...
OŽUJAK
Ožujak je prijelazni mjesec iz zime u proljeće, mjesec u kojem priroda počinje da se budi jer su dani sve duži i sve topliji, to je mjesec buđenja prirode u kome i pčele poslije relativnog zimskog mira počinju sve intenzivnije da opće sa okolinom nalazeći pri tome pomalo nektara i cvjetnog praha što ih jako stimulira za razvoj legla. U ožujku počinu da cvjetaju prve medonosne biljke: lijeska, kukurijek, brijest, divlji zumbul, ljubičice, iva, kajsija i druge. Ožujak je istovremeno najkritičniji mjesec za pčele, nagli porast legla uvjetuje i veliku potrošnju hrane koja još uvijek ne može biti nadoknađena iz prirode, pa ukoliko pčelar nije o tome vodio računa u jesen kada je pripremio pčelinja društva za zimu on tu grešku mora da ispravi sada u protivnom najjača društva će nastradati od gladi, zato treba iskoristiti prvi sunčani i topao dan kada je temperatura 16-18°C i izvršiti prvi detaljni pregled pčelinjeg društva.
Iscrpnije...
TRAVANJ
Travanj je mjesec bornog razvoja pčelinjeg društva, to je vrijeme kada pčele izlaze iz perioda oporavka i kada ulaze u stanje intenzivnog razvoja i jačanja. Uspostavljena je biološka ravnoteža povećanjem mladih pčela u košnici, pravilno obavljeni radovi u ožujku doprinijeli su povoljnom razvoju društava a sada je nastupio period u kojem počinju najpovoljniji uvjeti za brzi razvoj. To su duži dani, više dnevne i pojave svježeg nektara i peludi, sve to uvjetuje još niz poslova koje pčelar treba da obavi kako bi se društva razvila do pune snage i pripremila za potpuno iskorištavanje bagremove paše. Ukoliko vrijeme nije dozvolilo i pčelar iz bilo kojeg razloga nije mogao da u drugoj polovici ožujka izvrši detaljan pregled svih društava to treba učiniti početkom travnja i tom prilikom sagledati kompletno stanje na osnovu kojega će poduzimati daljnje mjere. Ponekad se u ovom mjesecu javlja jako dobra paša, tada cvjetaju sve vrste voća: kajsija, šljiva, trešnja, višnja jabuka i drugo bilje: maslačak, mrtva kopriva, zumbul i dr.
Iscrpnije...
SVIBANJ
U svibnju nastupa prva glavna paša bagrema, napredni pčelari usmjeravaju svoje aktivnosti u dobivanju super jakih društava do početka cvjetanja ove medonosne biljke. Iskusnim pčelarima dobro je poznato da samo jaka pčelinja društva mogu dati visoke prinose. U stalnoj nadi i strpljenju koje pčelari uglavnom imaju, očekuje se mjesec svibanj, koji najčešće te nade i to strpljenje bogato nagradi, no ima i takvih godina kada nastupe mrazevi i unište cvijet bagrema ili se vrijeme okiši baš kada je u cvijetu, još i ako osjetno zahladni, bagremova paša propadne, no rijetke su takve godine gdje bagrem ostane potpuno neiskorišten. Mnogo češće se događa da u vrijeme cvjetanja bude loših a i lijepih dana i jaka pčelinja društva donesu pčelaru solidan prinos. Za dobro iskorištavanje bagremove paše, kao uostalom i svake druge, pokraj ostalih čimbenika bitan je faktor i pčelar od njegove sposobnosti da stvori jaka i produktivna društva i njihovom pravilnom korištenju u toku same paše ovisit će i visina prinosa.
Iscrpnije...
LIPANJ
U lipnju se vrca bagremov med. Treba oduzeti bagremov med, ali i pripremiti pčelinja društva za naredne paše livadsku, lipovu, suncokretovu i druge. Istovremeno treba proizvesti kvalitetan broj matica, izvršiti umnožavanje pčelinjih društava narojavanje ako je to planirano i pripremiti društva na seobu na narednu pašu, naravno ako te paše nema u blizini. Prilikom oduzimanja bagremovog meda mora se biti umjeren, jer nikad se ne zna koliko će biti izdašna slijedeća paša i da li će je uopće biti. Ne zaboravite da med na medu rodi i ostavite svakom društvu solidnu zalihu meda. Med je zreo za oduzimanje ako je poklopljen voštanim poklopcima. Praksa je potvrdila da se uz poklopljeni med može oduzeti i nešto nepoklopljenog meda. Med je najbolje oduzimati kada pčele odu na pašu po toplom i sunčanom vremenu. Tad su pčele mirne i ne pokazuju nikakve znakove agresivnosti.
Iscrpnije...
SRPANJ
Srpanj je mjesec suncokreta. Treba seliti pčelinja društva tamo gdje suncokreta ima jer suncokret cvijeta i medi upravo u ove vruče dane kada kod drugih medonosnih biljaka lučenje nektara gotovo prestaje zato pčele što bliže poljima suncokreta. U ove ljetne dane posebnu pažnju posvetiti na ventilaciju košnica, ne treba čekati da pčele iziđu iz košnice i formiraju bradu. Visoka temperatura u košnici smanjuje aktivnost pčela i matice a može doći i do uginuća pčelinjeg legla. Leta držati širom otvorena, poklopne daske zamijeniti žičanom mrežom a u pojilima za pčele uvijek se mora nalaziti čista i svježa voda. Ako ste višak meda iz prijašnjih paša izvrcali a pčele ne selite provjerite zalihe hrane u košnici. U mnogim krajevima srpanj je ćudljiv, vruć, bez paše, pčele mogu i od gladi stradati. Ako utvrdite da je hrane dovoljno reagirajte brzo, okvirima s medom iz rezerve a ako nemate rezerve šećernim sirupom u hranilicu.
Iscrpnije...
KOLOVOZ
Početak kolovoza je kraj sezone suncokretove paše, tada su i dani kraći a noći duže i svježije, paša polako prestaje, sve je manje mogućnosti za sakupljanje nektara a mali broj cvjeta u kolovozu smanjuje i unos peludi. Sve to pčele uočavaju i počinju da se spremaju za zimu. Pčele pojačavaju unos propolisa i njime obljepljuju sve otvore i šupljine u košnici, otvaranjem košnice uočava se smanjenje legla počeci mednih vijenaca iznad legla i raspoređivanje zimskih zaliha i po širini košnice: leglo, pelud, med. Na početku ovog mjeseca treba detaljno pregledati sva pčelinja društva i utvrditi: zdravstveno stanje pčela, zdravstveno stanje legla, kvalitetu matice i legla, kvalitetu saća s kojim društvo ulazi u zimu, količinu i kvalitetu hrane u svakom društvu. Ovaj pregled i utvrđivanje stvarnog stanja u društvu su neophodni jer otklanjanje uočenih nedostataka je najvažniji posao od kojeg direktno ovisi uspjeh u idućoj godini.
Iscrpnije...
RUJAN
Do kraja kolovoza, po pravilu trebalo je napraviti sve važnije poslove vezano za uzimljavane i uspješno zimovanje pčelinjih društava. Ukoliko neki od poslova nije obavljen u kolovozu a trebalo ga je obaviti, onda se to bez odlaganja mora učiniti u rujnu, mada ne može uvijek proći bez posljedica.Pčele predosjećaju da se bliži zima, pa se i njihovo ponašanje u skladu s tim mijenja, počinju sa propolisom zatvarati sve pukotine na košnici i lijepe poklopnu dasku po rubovima zidova košnica. Leglo se u košnici osjetno smanjuje a pčele prazan prostor oko legla popunjavaju medom formirajući mednu kapu.
Pčelar je bio dužan da do kraja kolovoza osigura pčelama dovoljno hrane za prezimljavanje i proljetni razvoj kako bi dodatnu hranu uspješno preradile starije pčele a sačuvale se mlađe. Ali ako iz nekoga razloga hrana za zimu nije osigurana to se obavezno mora uraditi sada, s tim da se ne prekorači 15 rujan.
Iscrpnije...
LISTOPAD
Ako su svi poslovi u prijašnjim mjesecima kvalitetno i na vrijeme napravljeni, onda je za listopad ostalo malo posla. Međutim ako je neki posao od prošlog mjeseca ostao nedovršen a vrijeme dozvoljava da se posao dovrši to obavezno i bez odlaganja treba napraviti.U ovom mjesecu vrijeme je hladnije nego u prijašnjem, matice prestaju sa leženjem osim mladih u drugoj polovici godine proizvedenih matica koje znatno duže legu.Prestanak postojanja legla u većem dijelu pčelinjaka i tople listopadne dane treba iskoristiti za što bolje čišćenje pčelinjih društava od opasnog krpelja varoe jer se u vrije nestanka legla ako se tretirane obavi pravilno i u tople dane postižu najbolji rezultati.Otvaranje košnica i preuređivanje gnijezda radi se samo iz nužde ako taj posao nije napravljen u prijašnjem mjesecu to jest kada mu je bilo vrijeme i takva naknadna intervencija samo ublažava posljedice ali ih u potpunosti ne uklanja.
Iscrpnije...
STUDENI
U studenom pčele već počinju živjeti zimskim životom, dani i noći su hladne, pčele su formirale zimsko klube. U tako formiranom klubetu nalazi se samo matica i pčele radilice dok je trutova nestalo ranije, ako se u studenom u nekom pčelinjem društvu primijete trutovi to je siguran znak da sa maticom nije nešto uredu ili je uopće nema, pomoči ovakvim društvima u ovom mjesecu je teško i često neuspješno. Pčelar treba iskoristiti neki lijep dan u koliko ga bude da pčelar to društvo pregleda i utvrdi pravo stanje, ako je društvo zdravo a ima nekvalitetnu maticu ono se uz veliku opreznost može spojiti sa susjednim normalnim društvom s tim što se ta nekvalitetna matica prethodno pronađe i uništi. U koliko utvrdimo da društvo nema maticu i da su već radile lažne matica a nema znakova neke bolesti, takvo društvo treba odnijeti dalje od pčelinjaka i rasturiti ga istresanjem pčela na neku plahtu ili novinski papir.
Iscrpnije...
PROSINAC
Prosinac može biti sa dosta lijepih blagih i sunčanih dana, što je dobro za pčele a i za pčelare jer su mu obaveze male. Međutim prosinac može biti i vrlo neugodan sa puno kiše, snijega, vjetra i mraza. Ako dođe do većih snježnih nanosa a snijeg nije rastresit već vlažan i mokar postoji opasnost da se zatrpano leto zamrzne i spriječi prolaz svježeg zraka i tako dođe do ugušenja pčela, zato pčelar mora pratiti situaciju i na vrijeme čisti leta od mokrog snijega i mrtvih pčela. Mrtve pčele na letu privlače ptice koje zimi kada padne snijeg teško pronalaze hranu a zatim kljucaju po košnici i uznemiruju pčele u klubetu, tako se stvara navika ptica pa dolijeću na leto kao na hranilište i za vrijeme pročistnog leta one hvataju žive pčele. Ptice čiji je kljun stvoren za kopanje kao što su žune i djetlići mogu biti prava napast na pčelinjaku u zimskim mjesecima. Zato u prosincu kao početnom zimskom mjesecu treba poduzeti određene mjere zaštite.
Iscrpnije...